Štampa PDF

U IZDANJU ''ART-PROJEKTA'' IZAŠLA KNJIGA PROZA ZRENJANINCA DRAGANA ZEČEVIĆA

''PONEKAD NEDELJOM''.

 

Povodom knjige ''Ponekad nedeljom'' rekli su o Banatu, o nebu iznad Banata, o onom Zrenjaninu:

Uspomene se, retko, kao u ovoj knjizi, preobraze u tihe boginje. Vladaju i proteklim i trenutmm i budućim životom zato što su uzvišene, pakleno melan holične, lascivno lične jer su moćne.Jer su ženskog roda.

U ovoj knjizi grad Zrenjaninje utočište sudbina, biografija i sveje u modroj peni ritualnog sećanja. Lica, imena, zgrade i događaji, otkrića i konfete urbane fantastike, fizičko i čulno, lično i svačije, čarobno i ničije, bajkovito i frajersko, pre cizno i neimenovano, ključa i priziva ne samo savremenike i bezbrojne pro tagoniste već i one koji tek dolaze, ako im je stalo do grada, do zavičaja, do du šine adrese.

U Zrenjaninu, 28.02.20 lO.g


Za komšiju Zeku

Radivoj Šajtinac

Većina nas je u detinjstvu čitala priču ,,Bosonogi i nebo" priču o dečaku koji se popeo na brdo, propeo se na prste i dohvatio nebo. Kod nas u Banatu, moraš se dobro propeti da bi stigao do oblaka. Zato je i slađe.

Goran Ibrajter

Gradovi u kojima sam živeo, danas mi se priviđaju kao davna zamagljenja. Oni u kojima više nisam, kao da zrače opojnijom zabludom: vreme je iscurilo iz njihovih čaura ali svilena buba još stanuje u scenografiji mladosti. A spajala ih je moja večita mentalna i poetska opsesija: biti negde drugde! Jer, život, onaj opojniji, iza neke nevidljive prepreke je uzbudljiviji? Zrenjanin je od centra sveta postao moja (ne)zaslužena sudbina, Beograd mesto studentskog bunta za sva vremena, i april u pesmi Zdravka Čolića. Novi Sadje pak u uspomenama samo desetleće u kome Dunav teče uprkos srušenih mostova. Rasute Ijubavi, knjige, slike, kafana kao incident i retkost, u metastabilnoj ravnoteži, večna su iluzuji da se pisanjem mogu zaštititi od nespokoja. Nešto slično kao da i Zeka pokušava u ovoj knjizi veoma ličnih proza.

Zoran Slavić

Pitaju me, zbog čega sada izdajem knjigu? Zbog čega sada, u ovim poznim godinama pišem? Šta mi to treba?Pa odgovor je jednostavan i kratak: Ako ne bih pisao,sigur no je da bih naglo potonuo. Ovako, pišem ponekad i tonem lagano, lagano.

D. Zečević Pavlov

Moj Beograd je bio prekriven kariranim kafanskim čaršavima i besanim noćima. Našlo se vremena i za pozorište: Krleža, Jonesko i za pozorišnu kafanu gde smo sukobIjavali pijana mišljenja o propasti hrvatskog plemstva. Voleo sam šankericu, ustvari, sve šankerice sam voleo i krišom im u ruke gurao kratko napisane poruke. Pa ne pada mi sada na pamet... Ustvari, šta sam ono hteo... izvinite.

Ing. Rade Jakovljević,

bivši poštovalac šanka

Zekin drug sa kraja

Bulevara Revolucije

AUTOR: ,,Taj naš Banat je tako veliki i prostran. Pa i sam Beograd je u Banatu, a da nije svestan toga. Medutim, kada se bude osvestio i shvatio, biće već kasno."

 

 

Štampa PDF

POVRATAK U KNJIŽEVNI ZAVIČAJ

 

Pod gornjim naslovom je u ponedeljak u našem gradu odražan umetnički prog ram posvećen poznatom književniku iz Novog Sada Peri Zubcu. Ugledni pesnik Pero Zubac, koji danas predstavlja nezaobilaznu umetničku vrednost savremene kulture u Srbiji, proveo je srednjoškolske dane u Zrenjaninu. Učio je Drugu gimnaziju u kojoj je i maturirao 1964. godine. Bio je tih godina jedan od stožera zrenjaninske književne sce ne, koju su sačinjavali i Vujica Rešin Tucić, Jovica Aćin, Milorad Milenković Šum, Vo jislav Despotov, Miodrag Martinov, Radivoj Šajtinac i drugi.

Njegov dolazak u grad u kome je poćeo književno da stasava propraćen je sa dva programa. U danu koji je inače obeležilo i veliko nevreme. I kiša. Pesnika, čiju je karijeru inače trajno usmerila mladalačka poema ’’Mostarske kiše’, u Zrenjaninu je dočekala kiša. Banatska. Prvi susret sa zrenjaninskom publikom Zubac je imao u Mesnoj zajednici ’’Veljko Vlahović’’, koja je bila i organizator ovog gostovanja. Uz sveće, dok je nepogoda besnela gradom, romantika i nostalgija ’’Kiša’’ su svim Svetlanama stvarale privid da su jedinstvene.

S večeri, u Baroknoj sali, održan je oficijelni susret pesnika Zubca sa gradom i njegovom publikom. I tom je prilikom su dominirali prigušena seta, nostalgija ali i retka odmerenost i lepi maniri. U baladičan ton Zubčeve poezije, s merom su se uklopili i nje govi gosti: književnici Radivoj Šajtinac i Zoran Slavić, gitarista Milan Barnić, i kao šlager večeri Vlada Grubanov sa prijateljima, koji su muzikom Arsena Dedića i Balaševića učinio da avgustovsko kišno veće bude manje tmurno.

Sve u svemu povratak Pere Zubca u zavičaj doneo je makar mali poetski predah u vremenima brzog zaboravljanja.

Z.S.

 

 

 

Radivoj Šajtinac piše o Peri Zubcu:

Pesnik iz onih prostora gde je i kad je poezija bila veliko emotivno bratstvo. Govor nepošteđene duše, život u potrazi za kristalnim refrenom, koji teši i odjekuje, prenosi se i daruje, ima čitaoce i slušaoce, ima drhtanje i adrese, puni sale i duše, na način Visockog i Jeftušenka, čak stadione, kao unučad Jesenjina ili Zmaja, bilo je to i ostalo pesnikovanje izdašne jasnoće, svetlucave razgovetnosti i komunikacije. Uz ljubav, odrastanje, nadanje i traganje. Citat za citatom iz uzvišenog ’’pakla rane mladosti’’ i svih drugih dušinih zavičaja.

Avgust, 2010.

 

 

Povratak u drugi zavičaj

Ugledni pesnik Pero Zubac, koji danas predstavlja nezaobilaznu umetničku vrednost savremene kulture u Srbiji, proveo je srednjoškolske dane u Zrenjaninu. Učio je Drugu gimanziju u kojoj je i maturirao 1964. Godine. Bio je tih srednjoškolskih godina jedan od stožera zrenjaninske knji ževne scene, koju su sačinjavali i Vujica Rešin Tucić, Jovica Aćin, Milorad Milenković Šum, Vojislav Despotov, Miodrag Martinov, Radivoj Šajtinac i drugi. Ne mnogo godina kasnije autori koji su bili jezgro tog zrenjaninskog umetničkog kruga postaju vodeći u literarnim krugovima Beograda i Novog Sada. I ondašnje Jugoslavije.

Pero Zubac, iako poreklom Hercegovac, Nevesinjac i Mostarac, književno je se formirao u Zrenjaninu, za koji ga trajno vezuju emotivne, intelektualne i književne uspomene. Iz tih razlo ga, ali ne samo njih, organizatori njegovog književnog gostovanja, ekipa projekta BUĐENJE KULTURE, u okviru mesne zajednice ’’Veljko Vlahović, ovo književno veče nazvalo je POV RATAK U DRUGI ZAVIČAJ. Jer, Zrenjanin je zaista njegov drugi zavičaj. Književni svakako.

Zato imamo čast da vas pozovemo na

Veče Pere Zubca 16. avgusta u 20 časova u Gradskoj bašti!


 

Kratka biografija

Pero Zubac je rođen u Nevesinju, Hercegovina, 30. maja 1945. godine. Osnovnu školu završio u rodnom mestu, a eksperimentalnu gimnaziju u Lištici i Zrenjaninu. Studirao književnost južnoslovenskih naroda na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Član Udruženja novinara Jugoslavije i Udruženja književnika Srbije.

30 knjiga poezije, 17 knjiga pesama za decu, jednu knjigu eseja, knjigu parodija na jugoslovensko pesništvo, 12 antologija jugoslovenskog i stranog pesništva. Na strane jezike prevedeno mu je 6 knjiga (dve knjige na makedonski, dve na albanski, jedna na mađarski i jedna na italijanski jezik), a pesme su mu prevođene na dvadeset svetskih jezika. Nalazi se u 10 stranih i pedesetak antologija jugoslovenskog pesništva i pesništva za decu.

Napisao je libreto za balet “Banović Strahinja” Stevana Divjakovića i libreto za operu Miroslava Štatkića “Lenka Dunđerska”.

Na stihove Pera Zubca komponovano je više kantata, solo pesama, oratorijuma, a za stihove je dobio najznačajnije nagrade na jugoslovenskim festivalima u Opatiji, Beogradu, Podgorici, Nišu, Donjem Milanovcu, Pančevu, Rožaju, Nikšiću.

Napisao je scenarija za 8 dokumentarnih filmova i celovečernji film “Centar filma” iz Beograda o Jovanu Jovanoviću Zmaju. Dobio je Zlatnu povelju međunarodnog Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma za scenario filma Karolja Viceka “Pinki”.

Realizovao je pedesetak multimedijalnih spektakala (Dani mladosti, logorske vatre, otvaranja olimpijskih takmičenja), a kao televizijski autor i urednik napisao je i realizovao preko četiri stoti ne scenarija za dokumentarne, muzičke, zabavne, umetničke i emisije za decu i mlade. Urednik je popularnih jugoslovenskih serijala za decu “Muzički tobogan” i “Fazoni i fore”.

Bio je urednik popularne serije klasične muzike Radio — Televizije Srbije “Harmonija sfera”, šesnaest filmova o savremenim kompozitorima klasične muzike.

Zastupljen je u čitankama i lektiri u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Poemu “Mostarske kiše” u prevodu Irine Čivilihine, objavio je moskovski časopis “Rabotnica” (februar 1988.) u tiražu od 19.750.000 primeraka.

Pero Zubac živi i stvara u Novom Sadu.

 

 

Štampa PDF

IZLOŽBA RADIŠE LJ. LUČIĆA

Štampa PDF

JUBILEJ RADIVOJA ŠAJTINCA




Istaknuti zrenjaninski kniževnik, Radivoj Šajtinac, obeležava ove 2009. go dine dva značajna jubileja: 60 godina života i 40 godina književnog rada. Umet ničko veće mesne zajednice ''Veljko Vlahović'', u saradnji sa Gradskom biliotekom ''Žarko Zrenjanin'', priprema obeležavanje ovih datuma. Namera nam je da na re levantan način ovom značajnom vojvođanskom i srpskom piscu, stanovniku Zrenjanina i Ba gljaša, odamo priznanje za kvalitet i kontinuitet umetničkog ra da. I da na taj način podsetimo ovu sredinu da je dostojanstvena mera pažnje prema svojim uglednim stanovnicima zapravo i način negovanja samosvesti o sebi samoj.

Opširnije...

Štampa PDF

ĆUŠKE


Imam dvoje tinejdžera i mnogo, mnogo bih mogla da pišem na pomenutu te mu...ali, reći ću samo nešto malo, da ne bih bila zamorna, a to je da su moja deca kad su bila mala dobila po koju ćušku. I to samo zato što sam ja u tim trenu cima bila nemoćna, mlada i nervozna. Bez rešenja za neke situacije, i to mi je tada bilo najlakše da uradim.

Opširnije...

Slučajna slika

hip-hop party2 a.jpg

Tačno vreme

Kalendar

Previous Month December Next Month
pon uto sre čet pet sub ned
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0